Privacy Settings

To provide you with the best possible experience, we use cookies and similar technologies. Some cookies are necessary to make our website work and cannot be refused. You can accept or decline the use of additional cookies, which we use only to improve your experience. None of this data will ever be sold or used for marketing. To learn more, read the Global Policy on Use of Cookies and Similar Technologies. You can customize your settings at any time by going to Privacy Settings.

Taina mo Sīkemi

TALANOA 20

Na‘e Hoko ha Faingata‘a kia Taina

Na‘e Hoko ha Faingata‘a kia Taina

‘OKÚ KE sio pe ko hai ‘oku ‘alu ‘a Taina ‘o ‘eva ki aí? ‘Okú ne ‘alu ‘o ‘eva ki he tamaiki fefine ‘i he fonua ko Kēnaní. ‘E fiefia nai ‘a ‘ene tamai ko Sēkopé ‘i he me‘á ni? Ke tokoni ki hono tali ‘a e fehu‘í ni, feinga ke ke manatu‘i pe na‘e anga-fēfē ‘a e fakakaukau ‘a ‘Ēpalahame mo ‘Aisake ‘o fekau‘aki mo e kau fefine Kēnaní.

Tamaiki fefine ‘e toko tolu ‘i he Fonua ko Kēnaní

Na‘e fiema‘u nai ‘e ‘Ēpalahame ke mali ‘a hono foha ko ‘Aisaké mo ha ta‘ahine mei Kēnani? ‘Ikai, na‘e ‘ikai te ne fiema‘u ia. Na‘e fiema‘u ‘e ‘Aisake mo Lepeka ke mali hona foha ko Sēkopé mo ha ta‘ahine Kēnani? ‘Ikai, na‘e ‘ikai te na fiema‘u ia. ‘Okú ke ‘ilo hono ‘uhingá?

Koe‘uhi he ko e kakai ko ‘eni ‘i Kēnaní na‘a nau lotu ki he ngaahi ‘otua loi. Na‘e ‘ikai ko ha kakai lelei kinautolu ke ma‘u ko ha husepāniti pe ko ha uaifi, pea na‘e ‘ikai ko e kakai lelei ke kaungāme‘a ofi mo kinautolu. Ko ia ‘oku tau ‘ilo pau na‘e ‘ikai fiemālie ‘a Sēkope ke kaungāme‘a hono ‘ofefiné mo e tamaiki fefine ko eni ‘o Kēnaní.

Ko e me‘a na‘e pau ke hokó, na‘e tō ‘a Taina ki he faingata‘á. ‘Okú ke sio ki he tangata Kēnani ‘i he fakatātaá ‘okú ne sio kia Tainá? Ko hono hingoá ko Sīkemi. ‘I he ‘aho ‘e taha na‘e ha‘u ai ‘a Taina ko ‘ene ‘eva, na‘e hanga ‘e Sīkemi ‘o fakamālohi‘i ‘a Taina ke na tākoto. Ko e me‘á ni na‘e hala, koe‘uhi ko e tangata mo e fefine mali pē ‘oku totonu ke nau fai pehē. Ko e me‘a ‘oku kovi ko ‘eni na‘e fai ‘e Sīkemi kia Tainá na‘e iku ia ki he ngaahi faingata‘a lahi ange.

‘I he fanongo ‘a e ngaahi tuonga‘ane ‘o Tainá ‘i he me‘a na‘e hokó, na‘a nau ‘ita lahi ‘aupito. Ko e toko ua ‘o kinautolu, ko Simione mo Līvai, na‘á na fu‘u ‘ita lahi peá na to‘o ai ‘a e heletā peá na ‘alu atu ki he koló ‘o ‘ohofi fakafokifā ‘a e kau tangatá ni. Ko kinaua mo hona ngaahi tokouá na‘a nau tāmate‘i ‘a Sīkemi pea mo e kau tangata kehe kotoa. Na‘e ‘ita ‘a Sēkope ‘i hono fai ‘e hono ngaahi fohá ‘a e me‘a ‘oku kovi ko ‘ení.

Na‘e kamata fēfē ‘a e faingata‘a kotoa ko ‘ení? Na‘e hoko ‘eni koe‘uhi ko e kaungāme‘a ‘a Taina mo e kakai na‘e ‘ikai talangofua ki he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá. He‘ikai te tau sai‘ia ke ma‘u ha ngaahi kaungāme‘a pehē, ‘ikai ko ia?